You are now browsing in Swahili. Switch to English
In Swahili: "Sasa unavinjari kwa Kiswahili. Rudi kwa Kiingereza"
Lazime uingie akaunti ili kubadilisha wasifu wako au kuona wasifu wa wengine

Fungua akaunti mpya

Jiandikishe upate habari na vitabu bure!
Taarifa
Majadiliano
Methali

Work in the sun, eat in the shade

Ili kupiga KURA kwa Methali ya Mwezi
Kura
3
Iliharirishwa miezi 4 iliyopita
by
View this proverb in Swahili
Mchumia juani, hulia kivulini
by Magreth Lazaro Mafie 🇹🇿
🏆 Proverb Essay Contest 
🥉 Third Place Winner
(English translation from Kiswahili)
How many times have you heard “Mchumia juani hulia kivulini” (One who works in the sun, eats in the shade). This is a Swahili (Bantu) proverb meant to encourage people in their everyday activities, to have faith that there will be a day when they will enjoy the fruits of their work.

This proverb gives people strength, diligence, heart, courage, hope and skill in working. The worker believes that hard work brings a good harvest that will allow him to relax in the shade as he eats the fruits of his labor. 

The following poem shows “One who works in the sun” in their daily responsibilities.
I fear neither sun nor rain, making my tomorrow
I fear neither injuries nor pain, because all are temporary
Scorching sun and work are my custom, so that happiness comes in life
The street vendor, the farmer, the [port boys] and their fisherman and the sun, in search of tomorrow
One who works in the sun, eats in the shade, I am still searching for shade.

It's noon, the sun overhead, in my head I have the harvest, sweat is dripping,
The sun has set now, the oar on the beach, exhausted in bed, nets in the sea,
At home on fourth street, captain of the family, may I pull happiness from hard labor
Now the sun is rising, walking the path to look for a bite,
One who works in the sun, eats in the shade, I am still searching for shade.

Once there was a farmer. He spent his whole life in agriculture. Thus his times for pleasure were few. People in his village called him a skilled farmer. He built a house by selling part of his crops, he educated his children through farming.

This farmer was a diligent man, he always learned the principles of being a good farmer, so as time went by, he harvested many crops from his fields. Many people were really amazed to see the big changes in his family. He made many investments in his village, the farms, houses, and shops, and many livestock came from his farm.

Many people came to take wisdom from the skilled farmer. He always told them "One who works in the sun, eats in the shade. The hoe has given me respect in the village, me and my family. My life now is going on a path of certainty, I am in the shade, enjoying the fruits of my labor in the sun. I, the son of that skilled farmer, am proud of my upbringing, and his responsibility, because work in the sun today has made us rest and eat in the shade. The true meaning of “he who works in the sun” can be seen in actions. Your diligence is your sun and the shade is the fruit of your diligence.

This story is complemented by the story of "Mabala the Farmer" by Richard S. Mabala (1989). Mabala was a port worker then he was demoted, so he chose to return to the village of Morogoro. Mabala was careless, drunk and obstinate. Mabala went to the farm with a gallon of booze, he drank it and went to sleep, when he woke up, he called out to his wife but there was no answer except the sound of the hoe tik-tok, tik-tok.

Mabala was obstinate, he watered the fields with sugar, thinking it was fertilizer, but in the end he changed to become a skilled farmer, becoming “one who works” in the sun so that his family could eat in the shade. Do you feel that Mabala is “one who works in the sun”? In the family or in the community, what’s your image of a skilled farmer?

In conclusion, this story on the proverb "Work in the sun, eat in the shade" shows us a good vision in everything we do in our daily lives. Also proverbs like "Subira yavuta kheri” (Patience brings blessings), "Mgaa na Upwa hali wali mkavu” (He who combs the beach at low tide doesn’t eat dry rice) all have similar themes; they exist to give the community strength and hope each task undertaken to pursue their goals.

Marejeleo

About this Essay

This essay won third place 🥉 in Maktaba.org's Proverb Essay Contest 🏆 July 2023
Magreth Lazaro Mafie is a student from Tanzania 🇹🇿  

Copyright 

Creative Commons Attribution (CC BY 4.0)
Essay by Magreth Lazaro Mafie
English translation by Brighid McCarthy
Published by Maktaba.org
Image: CC BY Maktaba.org
Image created from "Peasant with a Hoe" by Georges Seurat, c. 1882, Public Domain

Related Books


Translator's note:

Translating proverbs and poetry is not easy-- Please give feedback and suggest improvements in the comments!  

The original proverb in Swahili is “Mchumia juani hulia kivulini.” Let’s break it down piece by piece: 
M    -    chumia                   -                  jua   -   ni - hu   -    lia  - kivuli   -  ni
One who - earns/toils/labors/saves/economizes/works - the sun - in - usually - eats - the shade - in
Here are a few alternative translations:
He who earns his living in the sun, eats in the shade
The one who saves up in the sun eats in the shade
Work in the sun, eat in the shade
He/She who toils in the sun will eat in the shade
The laborer in the sun eats in the shade
The worker in the sun eats in the shade

Extra Image: The original essay included the following image from another source, which is not included in the Creative Commons license.
Image from: Honey Bee Arts - YouTube


Loading...
Loading...
Ingia akaunti yako ili kuona na kutoa maoni
Habari zenu wapenzi wa lugha na hekima! Karibuni tena katika kipindi chetu cha leo cha Methali! Methali ya leo ni “Mtoto akilia wembe, mpe.” Je, unaijua? Kwa walezi wengi, inaweza kuonewa… kali sana, au sivyo? Ina maana gani kwako? Je, unakubaliana nayo? Tushirikiane mawazo. 

Nikisikia nitasahau, nikiona nitakumbuka, nikifanya nitaelewa.
-Mwalimu Amos 

Mtoto akitaka wembe, basi mpe ili aelewe kwanini alionywa dhidi ya kucheza nao. Methali hii inaonyesha umuhimu wa kuwapa watu nafasi za kujifunza kutokana na uzoefu wao wenyewe, hata kama wanaweza kuumiwa (kidogo). Vilevile, hata ukikataa kumpa, labda hatatiii na atacheza nao ukiwa nje. Methali hii inaweza kutumika pia kama onyo kwa mtu anayepuuza ushauri au kusisitiza njia yake. Ingawa ni muhimu kusikiliza ushauri na maonyo kutoka kwa wengine, wakati mwingine tunahitaji kuona matokeo ya vitendo vyetu wenyewe ili kuelewa madhara yake. 

Adhabu ya Asili  (Natural Consequences)

Katika eneo la malezi, methali hii inafundisha kanuni ya Natural Consequences (Adhabu Halisi au Adhabu ya Asili). Adhabu ya asili ni matokeo yatakayokuja kwa sababu ya tabia ya mtoto mwenyewe. Tofauti na adhabu ya kutolewa au adhabu ya viboko, adhabu ya asili hujitokeza bila mlezi kujiingilia. Kwa mfano, fikiria kama mwanako amesahau daftari yake nyumbani. Ungefanyaje? Wazazi wengine wanajibu “Singefanya chochote, maana atahitaji kueleza kwa mwalimu wake.” Wengine wanasema “Ningekimbia shuleni ili kumletea daftari, halafu jioni ningempa adhabu.” Ipi bora?  Jibuni hapo chini… 

Swali: Je, mtoto akilia nyoka utampa?

Sawa tumekubaliana mtoto akilia wembe, mpe. Lakini… fikiria kama mtoto analia kitu cha hatari zaidi— je utakubali? Yesu aliwauliza wazazi: “Mtoto akiomba samaki, je, atampa nyoka?” Akilia nyoka, utampa? Wembe unaweza kusababisha jeraha ndogo, lakini si hatari sana kama nyoka mwenye sumu. 
Wewe kama mzazi, utakubali kiasi gani cha hatari ili ajifunze mwenyewe? Kama anaomba kuacha masomo ili kucheza michezo za simu sikuzote? Kama anaomba kumwoa/kumwolewa na mtu ambaye haumwamini katika umri mdogo? Yaani pia kuna maamuzi muhimu ambayo watoto hawako tayari kujifanyia. 
Je wewe kama mzazi unawezaje kuamua au kutambua kama unapaswa kumwokoa / kumlinda mwanako, ama kama unapaswa kumwachia afunzwe na ulimwengu? Wazazi na walezi wote tunaomba maoni yenu!

Nyoka ana madhara.
-Mwalimu Shila  

Utekelezaji wa methali hii katika maisha ya kila siku

Elimu: Watu hukumbuka walichojifunza kwa vitendo kuliko walichoambiwa kwa maneno. Utafute nafasi za kutekeleza kile unachojifunza.
Malezi: Mpe mtoto uhuru na nafasi za kujifunza kupitia uzoefu. Usimtatulie kila jambo, na usiogope anapofeli, kama hakuna hatari wala madhara ya muda mrefu, maana kufeli ni nafasi ya kujifunza kwake.
Kusikiliza: Ukipuuza maonyo na shauri, usishangaye kuona madhara yaliyotabiriwa.
...

Picha hii imetengenezwa na akili bandia (AI)

Iliharirishwa miezi 4 iliyopita
by
As the appetite increases, food tastes better.

The proverb first appeared in Miguel de Cervantes' Don Quixote, published in 1615 (in Part II, Chapter V)

Parents often say this to their children when they are fussy eaters.
...
Iliharirishwa miezi 4 iliyopita
by
Maana yake, afadhali kuridhika na ulicho nacho, badala ya kuiweka hatarini kwa ajili ya kupata kitu kubwa zaidi.

 Methali hii ni ya zamani sana. Chanzo cha methali hii ni kitabu cha kale kiitwacho  "Hadithi ya Ahikar." (Kinajulikana pia kama "Methali za Ahiqar.")
Mwanangu, mguu wa kondoo katika mkono wako mwenyewe ni bora kuliko bega zima katika mkono wa mwengine; Afadhali kondoo mdogo aliye karibu na wee kuliko ng'ombe aliye mbali; Afadhali shomoro aliyeshikwa mkononi kuliko ndege elfu warukao angani; vazi ulilo nalo ni afadhali kuliko vazi la zambarau usiloliona.
- Hadithi ya Ahikar (ukurasa wa 110)
Kitabu hiki kinasimulia hadithi ya mshauri wa wafalme wa kale wa Ashuru na Misri. Inadhaniwa kuwa hadithi hii ilitungwa takribani 600 KK, na kuna nakala iliyochapishwa mwaka wa 500 KK. 

Methali karibu na hii kutoka nchi mbalimbali:
French:
Un tiens vaut mieux que deux tu l'auras
'Shika-hii-hapa" moja ina thamana kuliko 'nitakuletea-baadaye' mbili
Japanese
明日の百より今日の五十
Hamsini leo ni bora kuliko mia kesho
Italian
Meglio un uovo oggi che una gallina domani
Bora yai leo kuliko kuku kesho

Mnaonaje -- methali hii ni ushauri mzuri? Ni bora kuridhika na kitu kinachopatikana kwa hakika, ama kutafuta kitu bora zaidi kisicho na hakika?
...
Iliharirishwa miezi 4 iliyopita
by
Umewahi kuona mhunzi akifanya kazi? Au labda ulimwoma fundi akitengeza glass (kioo)? Si ni ajabu sana? (Ukitaka kuona kwa macho yako, tembelea Shanga Foundation Arusha, au tazama videos kwenye links hapo chini - ona Rasilimali).

Katika uzoefu wetu, glasi ni ngumu, yaani haikunji kabisa. Ukitumia nguvu zako zote, kio kitavunjika mkononi mwako na kukuumiza. Lakini hakika kioo hutengenezwa kwa kuyeyusha mchanga, mabichi na laini kama udongo.

Maishani kuna mambo ambayo yanaonekana kuwa magumu, yaani hayabadiliki kabisa, hayapindi. Tukitumia nguvu zetu zote, yataharibika tu na kutuumiza. Lakini fundi mwenye ujuzi anaweza kuyafanya kuwa mepesi na laini, kwa kuyatayarisha ipasavyo, na kuchukua hatua sahihi kwa wakati ufaao.

Methali hii hutumika sana kwa maana "chukua hatua haraka fursa inapotokea, ili usiikose." Kama WaSwahili wanavyosema "Samaki mkunje angali mbichi." Ona pia There is a tide:
Majambo ya binadamu yana kujaa na kupwa, Yakidakwa yamejaa huongoza ushindini; yakipuuzwa, safari yote ya maisha yao haiachi maji mafu, na hujaa madhilifu.
- BURUTO katika Juliasi Kaizari, na William Shakespeare (ilitafsiriwa na Mwalimu Nyerere)
Hata hivyo, ikumbukwe kwenye tamthilia hii, ushauri huu ulikuwa na madhara mabaya kwake, maana Buruto hakushinda baada ya hotuba hii (soma zaidi...)

Lugha na tamaduni nyingi zina methali zinazofanana sana na hii. Labda methali hizo zina chimbuko nyingi tofauti zisizotegemeana. 

KiChina: 趁熱打鐵
KiThai: ตีเหล็กเมื่อแดง
KiHindi: लोहा गरम हैं. मार दो हथौड़ा.
KiGaelic (Ireland): buail an t-iarann te
Kiingereza: Strike while the iron is hot.

...

Picha: Walimu wa Elimu Yetu wakijifunza ufundi wa kioo wakitemeblea Shanga, Arusha, Tanzania

Iliharirishwa miezi 4 iliyopita
by